Anafilaktički šok / alergijske reakcije u odraslih

Alergijske reakcije javljaju se u rasponu od blage urtikarije (npr. koprivnjača) i/ili angioedema (oticanje lica, očnih kapaka, usnica i jezika) do teških plućnih i/ili kardiovaskularnih poremećaja. Na kraju ovog spektra nalazi se anafilaksija koja može zahvatiti kardiovaskularni, plućni, kožni i probavni sustav. To je akutni i za život opasni odgovor bolesnika. Što duže traje razvoj anafilaktičkih simptoma, to je sveopća reakcija manje teška.

Tablica 1.Najčešći uzroci

PROCJENA

*osigurati sigurnost mjesta događaja i primjeniti mjere osobne zaštite

*procjeniti ABCDE

Pregledati kožu zbog:

  • urtikarije
  • edema oko usta i/ili u ustima

Ako postoji sukladna anamneza, tj. izloženost mogućem uzroku, treba misliti na akutnu alergijsku reakciju kad bolesnik ima:

*akutni nastup bolesti (minute do sati) i

*znakovite kožne promjene (npr. urtikarija i/ili angioedem)

Na anafilaktičku reakciju treba sumnjati ako se, uz gore navedeno, bolesnikovo stanje pogoršava uključujući:

*poremećaj dišnih putova (pr. dispneja, promuklost, strudor, sipljivost (zvižduci), stezanje u grlu ili prsima) i/ili

*znakovi kardiovaskularne nestabilnosti (npr. hipotenzija, sinkopa, izražena tahikardija)

Ako su utvrđeni znakovi anafilaksije treba smjesta zbrinjavati probleme ABC.

Kod nekih bolesnika nastupi recidiv satima nakon očitog oporavka (bifazna reakcija), zato bolesnike koji su imali anafilaktičku reakciju treba prevesti u bolnicu radi daljnje procjene i liječenja.

Osobitu pozornost treba posvetiti:

*prohodnosti dišnih putova (auskultacija, pulsna okismetrija i, ako je moguće, vršni protok zraka tijekom izdisaja (PEF)

*kardiovaskularnom statusu (krvni tlak). Sisolički krvni tlak <90 mmHg ukazuje na hipotenziju

*ima li bolesnik dosadašnju anamnezu alergijskih/anafilaktičnih reakcija

*je li bolesnik koristio svoj osobni kućni injektor (Epipen)

*inhibitori monoamino-oksidaze (MAOI) ili triciklički antidepresivi povećavaju rizik od srčanih aritmija, stoga bolesnici koji uzimaju MAOI ili tricikličke antideprsive moraju primiti samo 50% uobičajene doze adrenalina.

POSTUPAK

Alergjiska reakcija:

*započeti zbrinjavati ABC

*utvrditi jesu li anamneza i fizikalni nalazi sukladni s anafilaksijom (ishod se značajno poboljšava ranom dijagnostikom i liječenjem)

*brzo ukloniti izvor koji je reakciju potaknuo (ako je moguće)

*ako postoji hemodinamski poremećaj, bolesnika treba poleći s uzdignutim nogama ako to podnosi (to ne pomaže kod poteškoća sa disanjem)

*nadzirati i ponovno procjenjivati ABC uključujući trajni nadzor srčanog ritma, PEF (ako je moguće), krvni tlak i saturaciju krvi kisikom na putu do bolnice

Ključne točke – Anafilaksija/alergijska reakcija u odraslih

*anafilaksija može nastupiti usprkos dugotrajnoj prethodnoj povijesti sigurne izloženosti potencijalnom uzroku

*na anafilaksiju treba misliti u prisutnosti akutnih kožnih simptoma i poremećaja dišnih putova ili kardiovaskularnih poremećaja

*anafilaksija može biti brza, polagana ili bifazna