Osnovno održavanje života odraslih odnosi se na održavanje prohodnosti dišnih putova te na potporu disanju i krvotoku bez primjene druge opreme.
PROCJENA I POSTUPAK
-za procjenu i postupak vidi dolje i slijed postupaka na slici 1.
- procjniti sigurnost i koristiti mjere osobne zaštite
- provjeriti pacijentovu sposobnost reagiranja: lagano protresti pacijenta za ramena i glasno ga zapitati: „Jeste li dobro?“
Pacijent koji ne reagira:
*okrenuti pacijjenta na leđa i otvoriti dišne putove zabacivanjem glave i podizanjem brade. Pogledati mu u usta. Ako se vidi strano tijelo
*kada postoji sumnja na ozljedu leđa ili vrata, otvoriti dišne putove potiskivanjem donje čeljusti prema naprijed ili podizanjem brade u kombinaciji s ručnim stabiliziranjem glave i vrata u poravnatom položaju.
Ako je za život opasna opstrukcija diših putova i dalje prisutna usprkos djelotvornog potiskivanja donje čeljusti prema naprijed ili podizanja brade, nakratko mu lagano zabaciti glavu dok se dišni putovi ne otvore. Uspostava prohodnosti dišnih putova ima prednost pred mogućom ozljedom leđa ili vrata.
*održavajući prohodnost dišnih putova, pacijenta treba gledati, slušati i osjetom provjeriti diše li normalno
Ako postoji i najmanja sumnja u normalno disanjeàpostupiti kao da disanje NIJE normalno
*agonalno disanje (povremeno i teško diasnje) je često u početku srčanog zastoja
To je znak srčanog zastoja i ne smije se krivo protumačiti kao znak života/cirkulacije.
*istodobno sa provjerom disanja palpirati puls na arteriji karotis na vratu
*procjena disanja i pulsa ne smije trajati duže od 10 sekundi
Ako pacijent ima znakova života:
*procjeniti ABCDE
*zbrinjavati ABCDE poremećaje
*pacijenta prevesti u bolnicu ukoliko je potrebno
ABCDE pristup:
- A(airway)-dišni putovi
- B(breathing)-disanje
- C(circulation)-cirkulacija
- D(disability)-kratki neurološki pregled
- E(exposure)-izloženost
A(airway)-Dišni putovi
Procjena
GLEDATI-tražiti vidljive razloge opstrukcije, npr. zubi, strana tijela, povraćani sadržaj, krv ili čađa/opeklina/edem
SLUŠATI-čuju li se pridruženi zvukovi u dišnim putovima, npr. hrkanje, krkljanje, stridor, zvižduci, hroptanje ili nema strujanja zraka
OSJETITI-pokušati osjetiti strujanje zraka
Potrebno je biti pripravan na zbrinjavanje opstrukcije dišnih putova nastale zbog povraćanog ili nekog drugog sadržaja.
Postupak zbrinjavanja dišnog puta:
- postavljanje u pravilan položaj
- zabaciti glavu i podignuti bradu
- potiskivati odnju čeljust prema gore i naprijed
B(breathing)-disanje
Procjena(pregled, palpacija, perkusija, auskultacija)
- procjeniti boju kože i provjeriti postoji li blijedilo, cijanoza (periferna i/ili centralna)
- razmaknuti odjeću i promotriti pokrete prsnog koša. Ako nema disanja ili bolesnik ne diše normalno započeti kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR). Ako postoje jednostrani pokreti prsnog koša, tada treba liječiti osnovni uzrok ako je to moguće
- procijeniti brzinu i napor disanja (interkostalno uvlačenje, uvlačenje juguluma, može li se rečenica izgovoriti bez prekida) kao i druge čimbenike procjene „rada“ disanja (paradoksalno disanje)
- provjeriti položaj traheje u suprasternalnoj jami
- poslušati prsište fonendoskopom. Zatražiti od bolesnika da duboko udiše i izdiše na usta.
Poslušati s obje strane prsnog koša:
- iznad bradavica u srednjoj klavikularnoj liniji
- u srednjoj aksilarnoj liniji
- sa stražnje strane prsišta, ispod lopatice slušanjem provjeriti:
- je li ulaz zraka normalan ili smanjen
- je li ulaz zraka jednak s obje strane
- čuju li se zvižduci pri izdisaju, krepitacije, hropci
ukoliko dianje nije čujno, perkutirati prsni koš kako bi procjenili prisutnost tekućine ili zraka (hemotraks, pneumotraks)
pulsnim oksimetrom odrediti saturaciju krvi kisikom
C(circulation)-cirkulacija
Procjena
- procjeniti vanjske znakove krvarenja (vanjsko krvarenje, epistaksa, hemoptiza, hematemeza, melena)
- procjeniti boju, kvalitetu (suha, vlažna) i temperaturu kože
- istovremeno palpirati karotidni i radijalni puls. Procjeniti brzinu (frekvenciju), volumen i pravilnost pulsa te eventulani deficit pulsa na periferiji. Ukoliko je palpabilan samo karotidni puls smatra se da je sistolički krvni tlak ispod 90 mmHg
- provjeriti vrijeme kapilarnog punjenja pritiskom na područje prsne kosti ili čela (normalno<2 sekunde)
- izmjeriti krvni tlak
Postupak
- zaustaviti vanjsko krvarenje
- zbrinjavati ostale poremećaje
D(disability)-kratki neurološki pregled
- procjeniti razinu svijesti AVPU metodom:
A(alert) – budan
V(voice) – reagira na poziv
P(pain) – reagira na bolni podražaj
U(unresponsive) – ne reagira
E(exposure)-izloženost
Bolesnika razodijenuti (voditi računa o ljudskom dostojanstvu i etičnosti), pogledati ima li znakova krvarenja, ozljeda, kožnih promjena (osipi, hematomi, ubodi), odrediti tjelesnu temperaturu, potražiti dokumentaciju o dosadašnjim bolestima, implantiranim uređajima, prisutnosti lijekova…
Ako se tijekom pregleda utvrdi bilo koje od sljedećih stanja, takav bolesnik je kritičan i za njega je VRIJEME PRESUDNO. Prioritet je, uz žurno zbrinjavanje ABC, osigurati bolesniku konačnu skrb:
- ugroženost dišnh putova
- teška zaduha
- zatajenje disanja
- teško krvarenje
- šok (sepički, kardiogeni, anafilaktički…)
- adrenalna kriza
- bolovi u prsištu srčanog podrijetla
- aritmije s nepovoljnim kliničkim znacima
NAPOMENA:Ovaj popis nije konačan. Vrijme može biti presudno i u bolesnika s drugim znacima zato je važna klinička procjena liječnika hitne medicinske službe.
Ako pacijent nema znakova života:
- odmah osigurati dostupnost defibrilatora i ostale opreme za napredno održavanje života
- ponekad je teško zasigurno utvrditi da nema pulsa
- ako nema nikakvih znakova života (nema nikakvih pokreta, normalnog disanja ni kašljanja) ili ako postoji sumnja, treba započeti vanjsku masažu srca brzinom 100-120 kompresija u minuti
- dubina vanjske masaže srca treba biti 5-6 cm.
Nakon svake kompresije prsnom košu omogućiti da se vrati u početni položaj. Svaka kompresija i opuštanje prsnog koša vremenski traju otprilike jednako. Prekidi vanjske masaže srca trebaju biti minimalni. Ne oslanjati se na palpabilni puls (karotidni, femoralni ili radijalni) kao mjerilo učinkovite vanjske masaže srca
- kombinirati vanjsku masažu srca s umjetnim disanjem
- nakon 30 vanjskih masaža srca ponovno otvoriti dišne putove i dvaput upuhati zrak pomoću najprikladnije dostupne opreme. Vrijeme udisaja traje jednu sekundu uz dostatan volumen da izazove normalno širenje prsnog koša. Svaki put kad se vanjska masaža srca započinje iznova, član tima hitne medicinske službe treba svoje ruke bez odlaganja postaviti na sredinu prsnog koša (odgovara sredini donje trećine prsne kosti).
- dati dodatan kisik čim je to moguće
- nastaviti s vanjskom masažom srca i umjetnim disanjem u omjeru 30:2
- postupak prekinuti i provjeriti pacijenta samo u slučaju da počne normalno disati. Inače ne prekidati vanjsku masažu srca i umjetno disanje
- vanjska masaža srca je naporna, zato treba nastojati zamijeniti osobu koja ju provodi svake dvije minute, a tu izmjenutreba porvesti što je brže moguće, bez zastoja
- ako se prsni koš ne podiže kao kod normalnog disanja, tada prije sljedećeg pokušaja upuhivanja zraka treba:
- provjeriti pacijentova usta i ukloniti moguću opstrukciju
- ponovno provjeriti je li položaj dišnih putova optimalan i je li glava ispravno zabačena/brada podignuta ili donja čeljust potisnuta prema naprijed
- ne primjenjivati više od dva udisaja svaki put prije nastavka vanjske masaže srca
- KADA DEFIBRILATOR BUDE DOSTUPAN procjeniti srčani ritam, postupiti prema indikaciji i nastaviti s naprednim postupcima održavanja života
Ključne točke – Osnovno održavanje života
- agonalno disanje često je u početku srčanog zastoja i ne smije ga se krivo protumačiti kao znak života/cirkulacije
- ako nema znakova života započeti vanjsku masažu srca brzinom od 100-120 kompresija u minuti, u omjeru od 30 kompresija i 2 udisaja
- procjeniti srčani ritam čim je defibrilator dostupan, postupiti prema indikaciji i nastaviti s naprednim održavanjem života
